U Federaciji BiH od danas je počela akcija pojačanog inspekcijskog nadzora nad zaštitom autorskih prava pri distribuciji i korištenju računalnih programa.
Koliko je to zapravo neophodno, govori i podatak da država zbog postojanja nelegalnih IT licenci godišnje izgubi oko 14 milijuna dolara.
Inspekcijski nadzor isprva će biti vršen u poduzećima i javnim ustanovama širom Federacije BiH.
Što to znači u praksi?
Inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove, potpomognuti svojim kolegama iz županijskih uprava, od danas će ići "od vrata do vrata" u potrazi za korisnicima nelegalnog softvera.
U praksi, svi korisnici komercijalnog računalnog softvera kojega su do sada koristili ilegalno, od sada će biti primorani kupiti legalno licenciran softver. To pak znači da će svi korisnici, primjerice Microsoftovih Windowsa, ukoliko žele i dalje koristiti taj operacijski sustav, morati kupiti licenciranu verziju tog operacijskog sustava.
Kada je u pitanju Windows, Microsoft za privatne i poslovne korisnike nudi više podvarijanti ovog operacijskog sustava kao i više načina licenciranja. Slično je i s drugim najpoznatijim Microsoftovim proizvodom - Officeom, ali i sa svim ostalim komercijalnim softverskim alatima koje smo dosad nelegalno besplatno koristili.
Koliko će sve to koštati?
Legalizacija korištenja postojećih softvera bit će prilično skup posao. Primjerice, cijena OEM licence (OEM licencu je moguće kupiti samo uz kupovinu novog računala) Windowsa 7 Home Premium je približno 245 KM* (poslovni korisnici primorani su kupiti minimalno verziju Professional čija cijena iznosi približno 320 KM*). Ako se na nju doda cijena Microsoft Officea Home and Business koja iznosi približno 375 KM*, samo za licenciranje ova dva "osnovna" softverska paketa zajedno bi platili 620 KM maraka.
Ukoliko ste ovisni i o drugim komercijalnim sofverskim alatima poput Adobeovog Photoshopa koji na Amazonovom web shopu košta približno 810 KM ili pak nekim drugim alatima slične cijene, jasno Vam je da sva ova priča oko legalizacije softvera neće proći nimalo bezbolno za Vaš novčanik.
Može li ikako jeftinije?
Ako se i u Vašim glavama krije pitanje iz podnaslova, odgovor je - MOŽE. Za sve nabrojane softverske alate postoje jeftinije ili, pak, besplatne alternative.
Svakako, najpoznatija alternativa Microsoftovim Windowsima je Linux, operacijski sustav temeljen na principima otvorenog koda koji je u većini slučajeva besplatan za sve korisnike. Prednost (ali i nedostatak) Linuxa je taj što dolazi u gotovo bezbroj distribucija (varijanti) od kojih je svaka, na svoj način, prilagođena određenom krugu korisnika. Najpoznatija distibucija Linuxa za "obične", ali i poslovne korisnike je Ubuntu. Njegova najveća prednost u odnosu na Windows je cijena, ali i fleksibilnost, sigurnost te bogat izbor dostupnih (besplatnih) aplikacija.
Osim alternative za Windows, postoji alternativa (i to besplatna) za Microsoft Office. Alternativni paket uredskih alata zove se LibreOffice i plod je tzv. OpenSource filozofije. U njemu ćete pronaći (gotovo) sve što Vam je potrebno kada su u pitanju uredske aplikacije, a dodatna pogodnost je i to što je skoro pa u potpunosti kompatibilan s postojećim Microsoftovim formatima na čije smo korištenje već naviknuli.
Također, i za Adobe Photoshop postoji besplatna, a veoma kvalitetna alternativa. Ta alternativa se zove GIMP i moguće ga je koristiti na obje plaftorme (Windows i Linux).
Kako za nabrojane, tako i za sve ostale komercijalne alate postoji besplatna ili jeftinija alternativa. Neki od tih alternativnih alata su jednako kvalitetni, a neki su i manje kvalitetni od svojih komercijalnih pandana, pa je na Vama da odaberete ono što najbolje odgovara Vašim potrebama.
Što nam je, dakle, činiti?
Univerzalni odgovor na ovo pitanje ne postoji! Svaki pojedinac i svako poduzeće ima specifičan sustav potreba prema kojima određuje što će koristiti.
Premda su svi komercijalni alati skupi i za naše prilike prilično nedostupni, stava sam da je plaćanje licenci za komercijalni softver nužno i potrebno. Svi takvi softverski alati plod su rada programera za čiji bi trud i zalaganje trebali pošteno platiti. S druge strane, za sav komercijalni softver postoje jeftinije ili besplatne alternative koje će u 99% slučajeva zadovoljiti sve naše potrebe i na koje se uvijek možemo osloniti.
Što ćete odabrati (skupo licenciranje postojećeg softvera ili prelazak na jeftiniju alternativu) ostaje isključivo na Vama.
Bez obzira što odaberete, upamtite da je korištenje nelicenciranog softvera najgori mogući odabir koji je, povrh svega, i kazneno djelo.
Gašo
---
*Cijene Microsoftovih proizvoda (Windows 7 Home Premium i Office Home and Business) preuzeli smo s web stranica ovlaštenog Microsoft partnera u Bosni i Hercegovini.
Više o procesu, vrstama i načinima licenciranja doznajte na web stranici: www.licenciranje.ba
